Sindrom izgaranja na poslu (Burnout): Simptomi i rešenja

Kako se godina bliži kraju, sa rokovima i ličnim obavezama koje se gomilaju, sindrom izgaranja postaje čest problem. Ovaj sindrom, koji pogađa i fizičko i mentalno zdravlje, utiče ne samo na radni učinak, već i na naše odnose i opšte blagostanje. U ovom tekstu fokusiraćemo se na simptome izgaranja i načine kako se nositi sa njim.

Za većinu nas, decembar je najprometniji mesec u godini. Mnogi u ovom periodu shvataju da treba da pojačaju svoje napore, jer im je ostao samo mesec dana da ostvare ciljeve za tu godinu. Istovremeno, to je i naporan period i u našem ličnom životu, kada treba da se pripremimo za Božić i kupimo poklone za sve članove porodice. Da li se prepoznajete u jednoj od ovih situacija? 

Zima, hladno vreme i rani mrak su podlo tlo za loše raspoloženje i otežavaju suočavanje sa problemima. Kao rezultat toga, češće se podlegne izgaranju zbog stalnog pritiska kako na poslu tako i u ličnom životu. Izgaranje je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koje nastaje kada je neko izložen dugotrajnom intenzivnom stresu. A decembar, iz gore navedenih razloga, predstavlja ogromnu stresnu bombu, ne spominjući druge okolnosti ove godine.

Izgaranje utiče na nekoliko nivoa života pojedinca. Šteti ne samo fizičkom zdravlju, već i mentalnom blagostanju, odnosima i učinku na poslu. Zato je ključno prepoznati sindrom izgaranja i tretirati ga kao ozbiljan problem rano, odmah na prvim znacima.

Najčešći simptomi sindroma izgaranja:

ISCRPLJENOST:

Jasan znak izgaranja je stalni osećaj umora, koji traje bez obzira na normalan san od 6-7 sati.

NEDOSTATAK MOTIVACIJE:

Kada unutrašnja motivacija izbledi i ništa vas više ne inspiriše. Ovo se može manifestovati kao poteškoća u jutarnjem buđenju ili teškoćama u obavljanju posla.

SMANJENA RADNOG UČINKA I NEZADOVOLJSTVO:

Iznenadni pad u random učinku je još jedan ključan simptom izgaranja. Konstantno nezadovoljstvo, bilo na poslu ili u ličnim situacijama, može biti znak upozorenja.

NEGATIVNE EMOCIJE:

Stalna frustracija i osećaj da ništa ne funkcioniše, ništa nije važno i da je sve neefikasno. Ovo se može sažeti kao generalno pesimističan stav.

PROBLEMI U MEĐULJUDSKIM ODNOSIMA:

Izgaranje može dovesti do dva ishoda: više sukoba sa drugima (više rasprava, neslaganja) ili izbegavanje društvenih odnosa i pronalaženje skloništa u samoći.

ZANEMARIVANJE SOPSTVENE BRIGE I ZDRAVSTVENI PROBLEMI:

Izgaranje često vodi ka nezdravim navikama kao što su pušenje, konzumacija alkohola, brza hrana, loša ishrana ili manjak sna.

Zbog negativnih efekata sindroma izgaranja, hronični stres može izazvati stvarne zdravstvene probleme kao što su problemi sa varenjem, kardiovaskularni problemi, depresija ili gojaznost. S obzirom na ove ozbiljne posledice, važno je rano prepoznati znake kako bi se sprečilo izgaranje pre nego što postane nepovratno.

KOGNITIVNI PROBLEMI:

Pod stresom, pažnja tela se fokusira na problem, pripremajući se za brzu reakciju na pretnju. Kod dugotrajnog stresa, fokus se sužava samo na negativne pretnje, što otežava razmatranje bilo čega drugog. Kao posledica, sposobnost donošenja odluka i rešavanja problema se pogoršava. Zaborav je jedan od najjasnijih znakova kognitivnih smetnji.

Koraci za održavanje ravnoteže:

Na radnom mestu je važno da lideri i kolege imaju podršku u društvenom okruženju kako bi tim pomogli u održavanju tima u teškim vremenima. Svetska zdravstvena organizacija je razvila nekoliko modela za razumevanje i prepoznavanje sindroma izgaranja, identifikujući oblasti neravnoteže koje mu mogu dovesti do njega.

Prema istraživanjima, najkritičnije oblasti su:

  • Osećaj kontrole nad radom
  • Preopterećenje
  • Nagrada
  • Zajednica
  • Pravednost i odstupanje od osnovnih vrednosti

Efikasna podrška može se pružiti održavanjem ravnoteže u ovim oblastima. Kao lider, možete zaposlenima dati autonomiju i kontrolu nad njihovim radom, što je veoma efektivna primarna podrška. Dobro strukturirana, pozitivna i konstruktivna povratna informacija takođe ima efekat koji daje energiju, pomažući da se izgradi jače samopoštovanje i, zauzvrat, poboljšava učinak. Stvaranje fer i zajedničkih vrednosti takođe će biti održivo ako se zaposleni oseća cenjenim i može da se identifikuje sa vrednostima kompanije. Oni će takođe biti otporniji na izazove, jer mogu da iskoriste ove vrednosti kao izvor snage u teškim vremenima.

Ako je potrebna profesionalna podrška, Program Pomoći Zaposlenima (EAP) može biti od pomoći. Ova usluga omogućava zaposlenima lak pristup psiholozima, dostupan putem telefona ili e-pošte 24/7. Pored pomoći koju nudi, servis takođe priprema i podržava menadžere i zaposlene u prepoznavanju sindroma izgaranja na dubljem nivou.